Kuran – ummete Kur'ana!

quranAko analiziramo današnje stanje našeg ummeta, sigurno ćemo se složiti u konstataciji da je ono više nego teško i jadno. Kako se to može objasniti, kad smo mi ummet Knjige, ummet Kur'ana, koji je «tibjanen li kulli šej'in» objašnjenje za sve?! Kako se to može objasniti, kada ta Knjiga započinje sa riječima «iqre’ bismi rabbike»?! Poslanik nam je još sa Arefata poručio:»Ostavljam vam dvije stvari, ako ih se budete držali i ako po njima budete živjeli, nikad nećete zalutati i nikad nećete biti poniženi. Ostavljam vam Allahovu knjigu i moj sunnet»!

A šta je s nama? Kakav je naš odnos prema Kur'anu i sunnetu? Kad učimo, kad čitamo i kad razmišljamo o sadržaju Kur'ana, njegovim surama, ajetima i riječima? Kao i sve drugo, i Kur'an nam je postao dio «folklora», kojim formalno započinjemo naše sastanke, susrete i derneke od kojih očekujemo što više efekata, para i aplauza!

Onoliko koliko se iskreno i suštinski bavimo Kur'anom, takvo će nam biti stanje. Muslim bilježi da je Resul, s.a.v.s, rekao:»Zaista Allah ovom Knjigom jedne uzdiže, a druge ponižava»! Osman, r.a, je rekao:“Tako mi Allaha, da su nam srca čista, nikad se ne bi zasitila Kur'anom“!

Poslanik je o Kur'anu rekao:“Zaista će nastupiti teška vremena i velika iskušenja“! H. Alija je upitao:“U čemu je spas, Allahov poslaniče“? Poslanik odgovori:“U Allahovoj knjizi. U Kur'anu! U njemu ćete naći o svemu što je bilo prije vas, u njemu je vijest o onome što će doći, u njemu je slika sadašnjosti, on je univerzalan govor, a ne izmišljotina, ko ga ostavi iz nemara i oholosti, Allah će ga poniziti, ko traži uputu mimo njega, Allah će ga ostaviti u zabludi, on je Allahovo jako i sigurno uže, on je mudri opominjač, on je pravi put, on je imun na strasti i nagone, zaštićen je od poganih jezika, ulema ga je nezasita, nepotrošiv je bez obzira na mnoštva ponavljanja, njegovi fenomeni su nepresušni, za njega su i džini rekli „mi smo zaista čuli fenomenalno učenje“! Ko njime govori, govori istinu, ko po njemu sudi, pravedan je, ko po njemu radi, dobiće nagradu, ko njime poziva, pravim putem ide“!

“On je opomena mudra. On je ispravni put. Ne navodi na strasti. Nema kraja njegovim čudima (fenomenima); ko govori Kur'anom istinu govori; ko po njemu radi biće nagrađen; ko po njemu sudi ispravno sudi; ko po njemu poziva, taj je upućen na pravi put.” (Prenosi ga Et-Tirmizi).

Šta je ustvari Kur'an?

Između svih definicija kojih je zaista mnogo, nekako nam se najsažetijom čini definicija Dr-a Abdullaha Draza koji u svome djelu „an-Naba'ul azim“ kaže:“Kur'an je Allahov govor koji započinje sa „bismillahir-rahmanir-rahim, al-hamdu lillahi rabbil alemin, a završava:“minel džinneti wan-nas“.

Šta Kur'an kaže o sebi?

  1. Kur'an je uputa čestitima:“Ta Knjiga u koju nema sumnje, uputa je čestitima“. (al-Baqara, 2.ajet).
  2. Potvrda istinitosti prijašnjih objava, uputa i radost vjernicima:“ Reci: “Ko je neprijatelj Džibrilu?” Pa uistinu on ga spušta na srce tvoje, s dozvolom Allahovom, potvrđujući ono ispred njega, i Uputu i radosnu vijest vjernicima“. (al-Baqara, 97.ajet).
  1. Jasna poruka ljudima: „Ovo je jasno izlaganje ljudima i Uputa i pouka za čestite“. (Alu Imran, 138).
  2. Objašnjenje za sve: „A objavili smo ti Knjigu (kao) objašnjenje za svaku stvar“ (an-Nahl, 89).
  3. Kur'an je lijek vjernicima, dok nevjernicima povećava gubitak i propast: „I objavljujemo od Kurana ono šta je lijek i milost vjernicima; a zalimima povećava jedino gubitak“. (al-Isra, 82).
  4. Kur'an ne pričinjava teškoću, već samo opominje: „Nismo ti objavili Kuran da se mučiš, nego kao Opomenu za onog ko se boji“. (Taha, 2-3).
  5. Kur'an ljude izvodi iz tmina zablude na svjetlo istine: „Knjigaobjavljujemo je tebi da izvedeš ljude iz tmina na svjetlost“(Ibrahim, 1).
  6. Kur'an je najljepši i najsavršeniji govor od koga se čestitima koža ježi:“ Allah je objavio Najbolji hadis, Knjigu jednoobraznu, ponavljajuću. Ježe se od nje kože onih koji se boje Gospodara svog. Zatim se smekšavaju kože njihove i srca njihova na spomen Allaha. To je Uputa Allahova, upućuje njome koga hoće. A koga zavede Allah, tad on nema nikakvog upućivača. (Zumar, 23).
  7. U Kur’anu je snaga, ponos i dostojanstvo: „Doista, objavili smo vam Knjigu, u njoj je zikr vaš. Pa zar ne razumijete“? (al-Anbija 10).
  8. Kur’an je zato vrijedniji od svega:“ Reci: “Allahovoj blagodati i milosti Njegovojpa tome neka se raduju. To je bolje od svega što sakupljaju.” (Junus 58).

Šta znamo o našoj knjizi?

Mjesec Kur'ana je ramazan.

Noć u kojoj je počelo objavljivanje Kur'ana je «Lejletul kadr».

Noć Kadr je skrivena u neparnim noćima zadnje trećine ramazana.

Ta noć je vrijednija od hiljadu mjeseci!

Kur'an ima 114 sura ili poglavlja.

Kur'an ima 6236 ajeta. Prvi broj šest označava šest ajeta el-Fatihe, zadnji broj šest, šest ajeta sure en-Nas, a srednji broj 23 označava vremenski period u kojem je objavljen Kur'an koji započinje el-Fatihom, a završava surom en-Nas.

Kur'an ima 77845 riječi.

Kur'an ima 330733 harfa.

Kur'an ima 30 džuzeva ili dijelova. Svaki džuz ima po 20 stranica.

Kuran ima 60 hizbova.

Kur'an ima 240 Rub'ova.

Mekkanskih sura u Kur'anu ima 85.

Broj medinskih sura je 29.

Kur'an je objavljivan u periodu od 23 godine.

Kur'an ima slijedeća imena: al-Furqan, at-Tanzil, az-Zikr, al-Kitab, al-Wahj, Ahsanul-hadith, As-siratul mustaqim, ar-Ruh, al-U'rwatul wuthqa…

U Kur'anu ima 14 / 15 ajeta poslije čijeg čitanja treba učiniti sedždu. (O jednom mjestu se ulema razilazi).

Najduža sura u Kur'anu je sura el-Beqareh, ima 286 ajeta.

Najduži ajet u Kur'anu je 282. ajet sure el-Beqareh. Govori o dugu.

Rijec koja je najvise puta spomenuta u Kur'anu je ALLAH – 2699 puta !

Najduža riječ u Kur'anu je Fe'esqajnakumuhu, (فأسقيناكموه)  ima 11 harfova.

Najkraća sura u Kur'anu je sura el-Kewther, ima 3 ajeta.

Najkraći ajet u Kur'anu je: Mudhammetani (مدهامتان), sura ar-Rahman.

U Kur'anu se spominju imena 25 poslanika.

Pet sura imaju nazive po imenima poslanika: Junus, Hud, Jusuf, Ibrahim, Muhammed.

Poslanik koji se najviše spominje u Kur'anu je Musa, a.s. Spomenut je 136 puta.

Šest sura u Kur'anu imaju nazive po životinjama: Al-Baqara (krava), An-Naml (mravi), Al-Fil (slonovi), An-nahl (pčela), Al-ankabut (pauk).

Deset sura imaju nazive prema vremenskim periodima: suretul fedžri (zora), suretul-lejli (noć), suretud-duha (sredina prijepodneva), suretul asri ( ikindija ili vrijeme uopšte).

Kaznene mjere spomenute u Kur'anu su: kazna za zinaluk, kazna za potvoru, kazna za krađu, kazna za razbojništvo i kazna za nepravdu.

U Kur'anu su spomenute slijedeće životinje: krava, komarica, muha, mravi, pčele, zmija, deve (kamile), pas, vrana, slonovi, pauk, lav, skakavci, vuk, pupavac (ptica), konji, mazge, magarac.

U Kur'anu je po imenu spomenuto pet meleka: Džibril, Mika'il, Malik, Harut i Marut.

Biljke spomenute u Kur'anu su: crni luk, smokva, gorušica, šipak, bosiljak, zeqqum (drvo u džehennemu), smreka, lotos, leća, krastavica, pšenica, palme, bijeli luk, metljika, trnje, tikve, grožđe, masline, banane,

U Kur'anu su spomenuta slijedeća zanimanja: kovač, stolar, tkač, pletač, ratarstvo, ronilaštvo, obrada plemenitih metala, moreplovstvo, kuhar, mesar, bojarstvo,

Dijelovi ljudskog tijela spomenuti  Kur'anu: srce, ruka, stomak, jezik, oko, noga, čelo, leđa, koža, uho, glava, usta, vrat, lice, crijeva, peta, vršci prstiju, obraz, grlo, grudi, usne, stopalo, zub, bok, kosti, lakat.

Kur'an ima redoslijed sura  po objavljivanju i po mushafu.

Tri su sure čiji je redoslijed isti i po objavi i po mushafu, a to su: Sad, Nuh i el-Infitar.

U Kur'anu samo dva ajeta sadrže sve harfove arapskog jezika. 154. ajet Alu Imran i 29. ajet sure el-Feth.

Sura el-Ikhlas je, zbog svog sadržaja, ravna trećini Kur'ana.

Sura el-Mudžadele je jedina sura u čijem se svakom ajetu spominje Allah.

Sura et-Tewbe je jedina sura na čijem početku nema bismille.

Sura en-Neml je sura sa dvije bismille. Jednom na početku, i drugom u 30. ajetu.

Jedina sura koja ima 17 ajeta je sura At-Tariq.

Prvi koji je sakupio Kur'an je Ebu Bekr es-Siddik.

Prvi koji je ljude sakupio na jedan kiraet Kur'ana je Othman b. Affan.

Jedina žena čije se ime spominje u Kur'anu je Merjem, majka Isa, a.s.

Jedini ashab čije se ime spominje u Kur'anu je Zejd b. Harithe.

Jedini covjek koji je spomenut u Kur'anu po nadimku je Ebu Leheb.

Sure el-Beqareh i Alu Imran su u hadisu označene sa «Ez-Zahrawani» (Dva cvijeta)..

Sura Jasin je srce Kur'ana.

Ukras Kur'ana je sura er-Rahman.

Jedine sure koje počinju sa «O vjernici» su: el-Maideh, el-Mumtehineh i el-Hudžurat.

Jedino mjesto u Kur'anu gdje se Allah obraća direktno kafirima je 7. ajet sure et-Tahrim. («Ja ejjuhel-lezine keferu, la ta'tezirul jewme…»).

Riječima «el-Hamdu lillahi» počinje pet sura u Kur'anu, ito:

1. el-Fatiha – el-Hamdu lillahi arbbil alemin.

2. el-En'am – el-Hamdu lillahil-lezi khalekas-semawati wel erda…

3. el-Kehf – el-Hamdu lillahil-lezi enzele ala abdihil kitabe…

4. Sebe’ – el -Hamdulillahil-lezi lehu ma fis-semawati wel erdi…

5. Fatir – el-Hamdu lillahi fatiris-semawati wel erdi…

Riječima «el-Hamdu lillahi» zavrašava pet sura u Kur'anu, ito:

  1. El-Isra –« We kul el-Hamdu lilahi..
  2. En-Neml –«We kulil hamdu lillahi
  3. Es-Saffat – «Wel hamdu lillahi rabbil alemin».
  4. Ez-Zumer – «We kile el-hamdu lillahi rabbil alemin».
  5. El-Džathije– «Fe lilahil hamdu rabbis-semawati we rabbil erdi».

Šest sura u Kur'anu počinje sa «tesbihom, tj sebbeha, subhan….».

Kur'anskim kraticama počinje 19 sura.

Tri sure u Kur'anu se završavaju po svojim nazivima: Al-Mau'un, Al-Masad, An-Nas.

Sure iz grupe Al-Hawamim su: Gafir (Mu'min), Fussilet, Aš-Šura, Az-Zukhruf, Ad-dukhan, Al-Džathijeh, Al-Ahqaf.

Riječ koja se nalazi tačno na sredini Kur'ana je «Firaq». «Haza firaqu bejni we bejnek»! (Al-Kahf, 78. ajet). Po nekim drugim računanjima srednja riječ Kur'ana je «weljetelattaf», u 19. ajetu sure Al-Kahf.

Prema nekim statističkim računanjima dva harfa, ha i dal u riječi «uhdithe» (70. ajet sure al-Kahf), nalaze se tačno na sredini Kur'ana.

Najjači ajet u Kur'anu je ajetul kursijj. On je 255. ajet sure el-Beqareh. Ima 50 riječi, 185 harfova i u njemu se spominje pet Allahovih lijepih imena: Allah, el-Hajj, el-Qajjum, el-Alijj i el-Azim. Ovih pet Allahovih imena sadrže 25 harfova.

Najveći broj spomenut u Kur'anu je: 100 hiljada.

Najpoznatiji tefsiri Kur'ana su: Tefsir imama At-Taberija, «Veliki tefsir» imama Ibn Kethira, Ruhul-me'ani od imama al-Alusija, tefsir imama al-Kurtubija, «Mefatihul-gajbi» od Fakhru-Razija, «U hladovima Kur'ana» od Sejjida Kutba.

Tumač Kur'ana je Abdullah b. Abbas, r.a.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*